Citajuci nekolicinu testova o Dacia modelima, bezbednost pri sudaru je jedna od najvecih argumenata kriticara brenda.
Licno sam imao neprijatno iskustvo kad su mi dva narkomana u neregistrovanom kecu pri brzini preko 60 na sat direktno spucala mog prvog Logana koji je bio parkiran. Epilog...kec unisten, a loganu otisao hladnjak , oba fara, prednji vezni lim i iskrivljen suh pleh, kao i hauba, unisten znak dacia i maska. Kasko resio. Ostalo odlicno. Uverio se u robusnost suspleha ali i zakljucio da Dacia nije bas kao sto je predstavljaju - nebezbedna.
Lutajuci netom nasao jedan link pa da podelim sa vama. Ipak je Toyota losije prosla mada je i generacijiski starija od Dustera.
http://www.youtube.com/watch?v=H4mrck8lEbQ
meni licno je dovoljno bezbedan auto, znam podatak da je zena obmotala sandera 1 oko bandere, bocno, ona nepovredjena, auto totalna steta...
Nisam siguran, ali mislim da nije problem u bezbednosti putnika u kabini, nego pesaka u slucaju "bliskog susreta" i da je to razlog zbog cega je dobio ocenu 3.
Citat: hibernacija poslato 18.11.2013. - 17:50
meni licno je dovoljno bezbedan auto, znam podatak da je zena obmotala sandera 1 oko bandere, bocno, ona nepovredjena, auto totalna steta...
Takav slučaj, ako je u potpunosti tačno opisan, nije merilo bezbednosti vozila već "sreće koliko je neko težak" :c0:
Auto je bezbedan onoliko koliko je vozac pametan, inace mu ne vredi ni 10 zvezdica.
Previše je ovo kompleksna problematika a bismo ovde mogli da je razmatramo.
U svakom slučaju snimak postavljenog videa ne govori ništa (vezano za sigurnost u Dačiji) kao ni primer koji je kolega izneo sa obmotavanjem oko bandere.U ovom poslednjem...zaista presuđuje sreća.
Mnogo zavisi od tačnog mesta kontakta na karoseriji.
Svaki moderan automobil ima predviđene zone deformiteta čija je uloga da apsorbuju deo energije ''sudara'' i time učine da što manji deo energije stigne do vozača.
Nakon direktnog sudara stare Lade i novog Mercedesa Lada će ,spolja gledano, izgledati bolje za razliku od vozača iste koji će svakako proći gore od vozača Mercedesa.
Prosto rečeno dobro je kada se karoserija (predviđeno) gužva.
Nažalost,najčešće nam nije dovoljno ni to da budemo pametni...ako to nisu drugi učesnici u saobraćaju.
Ja sam imao dve ozbiljnije saobraćajke i oba puta su to bile nepredvidljive situacije izazvane tuđom glupošću.
dosta sam tesko havarisanih dacia kupio, ali ni u jednoj od njih putnici nisu bili tesko povredjeni. mana kod logana je sto se dosta prevrce na krov i sto se vecini ne otvore aerbegovi.
Rekoh vam....
Citat: nemanja.jeza poslato 24.12.2013. - 13:35
... mana kod logana je sto se dosta prevrce na krov i sto se vecini ne otvore aerbegovi.
Vecina ne vezuje pojas :gun:
Ako aludiraš na vezu između vezanih pojaseva i aktivacije airbegova, kod starijih modela to nije postojalo. Ova veza je moguća samo kod modela sa signalizacijom nevezanih pojaseva.
Moguca ali ne znaci da postoji. Pre ce za aktivaciju airbaga biti presudan senzor u sedistu (ko ima, Dacia nema).
Uz nevezan pojas, ne znam sta je gore-da se otvori ili da se ne otvori airbag.
Dalje, ne znamo koji se to airbag cesto nije otvarao, posto suvozacev moze da se iskljuci....Da li je presudara postojala greska na sistemu airbag u vidu upaljene lampice ili je sve bilo OK....
Vazdusni jastuk treba uvek da se otvara, bez obzira na pojas, jedino eksplozivni zatezac pojasa se ne aktivira ako je isti odvezan, pa Air-Bag moze naneti povrede...tako je bar na svim skupljim automobilima koje sam vozio.
Senzor u sedištu je uslov za signalizaciju nevezanih pojaseva. Glupo je imati ove senzore a ne signalizirati nevezane pojaseve, što donosi dodatne poene na crash testu, pogotovo jer je pored relativno skupih senzora u sedištima potrebno još samo par jeftinih prekidača u kopčama pojaseva.
Da se ispravim - moguće je kontrolisati aktivaciju airbagova i bez signalizacije vezivanja pojaseva, ali ne bez senzora u sedištima.
Sad bih zamolio da mi neko nađe bilo koji model auta kod koga je to slučaj.
P.S. videh Žacov post, nije mi jasan smisao - nije vezan pojas ali se svejedno aktiviraju airbagovi, međutim ne aktiviraju se pirotehnički zatezači jer bi tada airbag kao mogao da nanese povrede - kakve veze ima zatezač ako pojas ionako nije vezan a airbag svejedno rokne? :ne:
Bio sam ubedjen da su air bag i pojas povezani. Kako se kod Dacie aktivira air bag?
Citat: Loganovac poslato 24.12.2013. - 22:51
P.S. videh Žacov post, nije mi jasan smisao - nije vezan pojas ali se svejedno aktiviraju airbagovi, međutim ne aktiviraju se pirotehnički zatezači jer bi tada airbag kao mogao da nanese povrede - kakve veze ima zatezač ako pojas ionako nije vezan a airbag svejedno rokne? :ne:
Naravno da vazdusni jastuk rokne pa rokne bez pojasa, mislio sam da eksplozivna punjenja zatezaca ostanu ne aktivirana, za aktivaciju je potrebno da je pritisnut mikroprekidac u kopci pojasa..tako da se kapisle zatezaca ne "istrose" ..pa je potrebno zameniti samo jastuk...prilikom popravke.
Citat: vujanovgoran poslato 24.12.2013. - 23:04
Bio sam ubedjen da su air bag i pojas povezani. Kako se kod Dacie aktivira air bag?
I jesu i nisu povezani, stim sto se jastuk aktivira bez obzira na pojas, ali pojas se ne aktivira ako nije vezan...
vazdusne jastuke aktivira senzor udara..koji je uglavnom smesten na nekom isturenom mestu ..na primer kod prednjeg veznog lima..pa kada krene udar i deformacija, brzo stize do senzora..
:doh:
Udar i deformacija nemaju ama bas nikakve veze sa silom (deceleracije) koja je potrebna da aktivira airbag.
Kod Dacie kompjuter airbaga (sa senzorom potrebne sile) se nalazi ispod plastike koja pokriva rucicu menjaca.
Kada već spominjemo "deformacije pri udaru", nije slučajno comp airbag-a postavljen baš na tom mestu (skoro pa u sred srede auta). A svakako nije zato što je tu "najbliži" airbagovima :nami:
Za aktiviranje air-bagova potrebna je određena sila -usporenje.Osim toga,bitan je i pravac delovanja sile;zato se prednji air-bagovi neće otvoriti kod udarca otpozadi ili bočno ili kod prevrtanja.Tako je u teoriji,u praksi,šta nam Bog da.
Ne znam i ne želim da znam koliko je njihova zamena na Dačiji.Sećam se priče da na Mazdi 6 sa gomilom air-bagova kompletna zamena u ovlašćenom servisu košta preko 5.000 evra,plus ostale popravke.
To je jedan od razloga što se ne otvaraju kod svakog čukanja.Drugi razlog je što je njihovo otvaranje šokantno koliko i sam sudar i nosi neke rizike.
Citat: saša61beograd poslato 25.12.2013. - 11:45
To je jedan od razloga što se ne otvaraju kod svakog čukanja.
To (cena) zasigurno nije jedan od razloga. Bezbednost u takvim kalkulacijama nema cenu, kome je skupo - ima po pijacama još automobila bez aktivne bezbednosti.
Bezbednost nema cenu,to lepo zvuči.Ali sve ima svoju cenu,naročito ako govorimo o pasivnoj bezbednosti u automobilima.Ono što se toleriše na Dačiji, na WV Pasatu je nedopustivo.Šta je dopustivo na Pasatu,nedopustivo je na Audiju A8.I tako redom.Rizici su jasni,to nije tajna,zna se koliko pasivna bezbednost košta i vidi se po ceni automobila.
Svi koji vozimo ovo što vozimo,svesno smo prihvatili Dačijin nivo bezbednosti.
I na kolima od 100.000evra prag aktiviranja airbaga je sigurno isti kao kod Dačije.
Mislim da trenutno pričamo o aktivnoj bezbednosti (airbagovi, vazdušne zavese, pirotehnički zatezači i ostalo).
Hteo sam da kažem da se sigurno niko pri projektovanju sistema nije zamarao troškovima popravke posle sudara, već mu je cilj bio da sa postojećim resursima obezbedi najefikasniju moguću zaštitu putnika u takvim situacijama i to potvrdi na crash testu jer je za to plaćen - da obezbedi željeni nivo bezbednosti.
Citat: Keka poslato 24.12.2013. - 23:47
Kod Dacie kompjuter airbaga (sa senzorom potrebne sile) se nalazi ispod plastike koja pokriva rucicu menjaca.
E zato je ovo...
Citat: vujanovgoran poslato 24.12.2013. - 19:29
... mana kod logana je sto se dosta prevrce na krov i sto se vecini ne otvore aerbegovi.
Kog skupljih automobila...Audi, senzor je napred blizu veznog lima...u zoni deformacije
Citat: Loganovac poslato 25.12.2013. - 15:29
Mislim da trenutno pričamo o aktivnoj bezbednosti (airbagovi, vazdušne zavese, pirotehnički zatezači i ostalo).
Hteo sam da kažem da se sigurno niko pri projektovanju sistema nije zamarao troškovima popravke posle sudara, već mu je cilj bio da sa postojećim resursima obezbedi najefikasniju moguću zaštitu putnika u takvim situacijama i to potvrdi na crash testu jer je za to plaćen - da obezbedi željeni nivo bezbednosti.
Ok,slažem se,globalno.
Ono što me buni je podela na aktivnu i pasivnu bezbednost.Možda grešim,ali koliko se sećam podela je ovakva:aktivna bezbednost je ono što smanjuje mogućnost sudara(kočnice,ležanje na putu,preglednost,farovi,sve to sa sa pratećom elektronikom,ABS,ESP...).
Pasivna bezbednost je ono što umanjuje posledice sudara kad se već desi (zone deformacije školjke,pojasevi,vazdušni jastuci,odsustvo tvrdih i oštrih površina u putničkom prostoru,nezapaljivi materijali...).
Citat: žac poslato 25.12.2013. - 16:15
Kog skupljih automobila...Audi, senzor je napred blizu veznog lima...u zoni deformacije
Nije bitno gde je senzor, sila se prenosi nezavisno od zone deformacije. Senzor za deceleraciju moze da bude i u gepeku, bitno je kolika je sila.
...a gepek kao i mesto "blizu veznog lima" sigurno nisu dobra mesta za senzor - jer u slučaju udesa postoji ogromna verovatnoća da sam udes uništi/onesposobi senzor i samim tim i celu funkciju računara airbagova.
E zato pretpostavljam da je on skriven u računaru u skoro centralnom mestu auta a kako bi se računar zaštitio do poslednjeg momenta trajanja i veličine "deformacija" i tako očuvala njegova funkcija i u slučaju udesa.
Jasno mi je gde se nalazi racunar za air bag, ali mi i dalje nije jasno sta je to sto aktivira vazdusne jastuke, na kom principu to radi?
Citat: VaskezNS poslato 25.12.2013. - 20:12
...a gepek kao i mesto "blizu veznog lima" sigurno nisu dobra mesta za senzor - jer u slučaju udesa postoji ogromna verovatnoća da sam udes uništi/onesposobi senzor i samim tim i celu funkciju računara airbagova.
E zato pretpostavljam da je on skriven u računaru u skoro centralnom mestu auta a kako bi se računar zaštitio do poslednjeg momenta trajanja i veličine "deformacija" i tako očuvala njegova funkcija i u slučaju udesa.
Racunar jeste skriven, ali senzor je na udaru..on odreaguje ju delicu sekunde i aktivira sisteme za zatitu putnika...pre nego ga deformacija unisti..a kad vec odreaguje, posle nije vazno da le ce on ostati ne ostecen ili ne.
Da nešto razjasnimo: ono što kod nas aktivira airbagove je akcelerometar, odnosno sistem za merenje vrednosti ubrzanja (pod ubrzanjem smatram fizičku veličinu "ubrzanje" koja je vektorska i karakteriše bilo kakvu promenu kretanja: promenu pravca i promenu brzine u algebarskom smislu, pozitivnu i negativnu). Ovo je spravica koja se u jednostavnijoj i nešto izmenjenoj varijanti koristi kao šok senzor u auto alarmima. U principu sastoji se od tega koji je oslonjen na sistem mernih ćelija (vage) po x, y i z osi. Pri svakoj promeni vektora brzine (promena pravca ili apsolutne vrednosti brzine) dolazi do pojavljivanja inercijalne sile koja teg pritiska na merne ćelije koje je mere po svim osama i prenose informaciju airbag računaru. Ova ista sila deluje i na putnike u vozilu. Nije tačno da veličina ove sile ne zavisi od zona deformacije, zavisi još kako, u protivnom te zone ne bi ni bile izmišljene. Pod pretpostavkom direktnog sudara vozila sa (teoretski) beskonačno čvrstim zidom beskonačno velike mase doći će do nagle promene brzine vozila, koje će biti zaustavljeno za veoma kratko vreme iizlažući time tela putnika neverovatno velikim inercijalnim silama. Pričam o Ladi 1200 :D U slučaju da je vozilo projektovano sa zonama programirane deformacije doći će do povećanog gužvanja tih zona koje će apsorbovati deo energije sudara, povećati vreme zaustavljanja vozila i time smanjiti intenzitet negativnog ubrzanja, odnosno smanjiti inercijalne sile, a time i dejstvo na tela putnika. Druga funkcija zona programirane deformacije je i da na identičan način i zaštitnu ćeliju (školjku, kabinu, protective shell) izloži manjim silama i omogući da ostane nedeformisana i ne zgužva putnike unutar sebe.
Što se aktivne i pasivne bezbednosti tiče, saša61beograd je potpuno u pravu. :to:
P.S. zaboravih da pomenem da postoje i druge vrste senzora koji se koriste za povećanje brzine i sigurnosti aktiviranja airbagova, upravo iz razloga gore navedenih. Koriste se recimo senzori deformacije konstruktivno nosećih elemenata (traverzi) koji će veoma brzo dati odziv, praktično trenutno pri kontaktu sa preprekom, odnosno čim počne deformacija), piezoelektrični senzori pritiska ugrađeni na raznim strateškim mestima (setite se kako bakica na pešačkom prelazu udarcem kišobrana ispaljuje airbagove mercedesu :hihi: itd itd.
Hteo sam da kazem da senzor deceleracije nece aktivirati guzvanje nego deceleracija, naravno da guzvanje utice na silu u kabini.
Naravno komšo, razumeli smo se :dobro:
Što se pak prethodno rečenog tiče, imao bih par stvari za polemiku:
1. Programirane zone deformacija apsorbuju deo energije sudara, no pri čeonim sudarima i pri većim brzinama (> 50 km/h) mislim da su "uštede" veoma minorne, odnosno da se bezbednost putnika ne povećava značajno. Inercijalne sile ostaju i dalje ogromne a koje su izuzetan faktor nastanka unutrašnjih povreda. Išao sam na SAT crash-test i bogme sam imao osećaj da se "preslažem" nedelju dana posle njega. No svakako ostaje funkcija zaštitne ćelije protiv "gužvanja putnika" (ovo grozno zvuči ali tako je)
2. Priznajem da ne znam gde se tačno senzor airbaga nalazi ali i dalje mislim da nije nigde van računara airbaga zbog navedenih opasnosti po senzor (i kompletnu instalaciju provodnika koji nose signal do računara airbaga) u trenutku sudara. No, tu nam je google, pa ako neko nađe nešto konkretniju informaciju rad sam da je čujem :nami:
3. Verujem da je snimak "bakica protivu mercedesa" nameštaljka iz prostog razloga - da se na taj način može ispaliti airbag mercedes (i bilo koji drugi auto čiji airbag se može aktivirati takvim udarcem) bi bio jedna tempirana bomba - zamislite da pri brzini od 100 km/h uletite u jato vrabaca... Ovo je još jedan razlog zbog kojeg mislim da airbag sistem ne dobija signale preko externih senzora bilo koje vrste (vraćam se na tačku 2) :ces:
Hvala kolege na objasnjenju :aplause:
Citat: VaskezNS poslato 26.12.2013. - 00:29
Što se pak prethodno rečenog tiče, imao bih par stvari za polemiku:
1. Programirane zone deformacija apsorbuju deo energije sudara, no pri čeonim sudarima i pri većim brzinama (> 50 km/h) mislim da su "uštede" veoma minorne, odnosno da se bezbednost putnika ne povećava značajno. Inercijalne sile ostaju i dalje ogromne a koje su izuzetan faktor nastanka unutrašnjih povreda.
Tačno.Zapravo,sve EuroNcap zvezdice i ostalo oko čega se konstruktori trude ima smisla do neke brzine,50-60 ili malo više.Posle je sve u božijim rukama i zavisi od slučaja do slučaja.Tada prestaje tehnika i počinje biologija,odnosno sposobnost tela da izdrži veliko usporenje,tačnije udarac.Toga mnogi nisu svesni i luduju u iluziji da je auto koji voze apsolutno siguran (nije,takav ne postoji).
Neke okolnosti posebno smanjuju verovatnoću preživljavanja:direktan sudar,udarac u stub ili podvlačenje pod kamion (giljotina!).
Izvinjavam se što sam morbidan,ali koliko god da uživam u vožnji mislim po malo i na ovo.
Da to su surove činjenice. Skoro da bi mogli pojaseve otkopčati preko 100 km/h...
Ma nemoj? A jesi li čuo za ono kad se Mujo i Haso pijani zakucali u zid sa preko 100 na sat, pandur vrši uviđaj i kaže: "Vidiš nisu ludi ovi što traže da pojasevi budu vezani! Evo Muje, nije se vezao i razbio se kao dulek, a gle Hase vezanog, ništa mu nije, k'o živ JBT!"
:Smiley: :Smiley: :Smiley:
Citat: saša61beograd poslato 26.12.2013. - 22:23
Izvinjavam se što sam morbidan,ali koliko god da uživam u vožnji mislim po malo i na ovo.
Uopšte nemoj da se izvinjavaš zbog toga. Onaj ko bar u podsvesti ima sliku o tome šta može da se desi ljudskom telu pri sudaru voziće pažljivo i kao što kažeš uživaće u vožnji. One koji nemaju mozga da uskladište takve slike u isti viđam svakodnevno na ulicama...
:offtopic: Pre 7 dana vozim Bul. Oslobodjenja...50 na sat, pogledam u retrovizor a covek u sluzbenom kediju kao tane kidise na mene, predjem u levu traku, a ovaj iako je kocio zakuca se u BUS GSP/a, ode u desnu traku gde ga zakuca auto koji je u njoj isao. Pozadi sam vozio troje dece, mi napred smo imali pojas ali oni nazad ne....Mogu misliti sta bi se desilo da nisam sekundu ranije uletio u levu traku videvsi da u njoj nema nikoga. Lik je isao minimalno 80 na sat... :agr:
Od tada deca vezuju pojas pozadi. Kakvo crno iskljucivanje signalizacije pojasa. :c0:...zivot se gubi ili sacuva u trenutku
Pojas treba vezivati uvek, kako napred, tako i putnici koji sede pozadi. Niko nikada ne moze da predvidi sta ce se i kada desiti.Ja imam jednu parolu "ja znam koja b.dala sedi ovde za volanom, ali ne znam koja b.dala sedi za onim volanom". Nemojte gasiti sijalicu, zvuk, vec vezujte pojas.
:jea:
Konektor na sedistima je tu radi grejanja ili aktiviranja airbag-a ugradjenog u sediste?
Iz poda izlazi kablic koji vodi do zelenog konektora na dnu sedista, ali kako je sediste prekriveno presvlakom koja se bas ne skida lako, interesuje me cemu sluzi?
Bočni jastuci.
i senzor pritiska za signal zakopcanog pojasa (ko ima)
Pa jel jastucii uopste mogu da se aktiviraju kroz presvlake? Znaci posto je konektor tu, bocni jastuci definiivno postoje?
Ma jastuk cepa sve kad se aktivira, a iz prof.iskustva ljudi najvise stradaju ne od samog udarca vozila, nego najcesce prilikom prizemljenja, udar glavom o put...Tako dok ne naprave vaz.jastuk koji ce da uhvati pesaka i mu neda da se odbije od kola....
Citat: astmario poslato 19.04.2014. - 20:20
Pa jel jastucii uopste mogu da se aktiviraju kroz presvlake? Znaci posto je konektor tu, bocni jastuci definiivno postoje?
Naravno, vozila koja imaju bocni jastuk u naslonu sedista imaju i posebnu presvlaku. Na tom mestu je presvlaka oslabljena, tako da se minimalna energija trosi na cepanje iste.
Na takvim presvlakama uvek postoji natpis "AIR BAG" na mestu jastuka. U upustvu takvih vozila ima upozorenje da se na takva sedista ne smeju stavljati dodatne presvlake. :wave:
PS: To sto je dovodni konektor, koji ide ispod tepiha, prisutan, ne znaci da sediste poseduje vazdusni jastuk....samo oznaka na samom naslonu sedista potvrdjuje postojanje jastuka....
na primer, moj Logan ima taj konektor, ali je on van upotrebe, posto kabal ne nastavlja u sediste..
Iako je ovde tema bezbednost (vazana za ari bag) interesuje me kako proveriti da li na loganu postoji ABS (opet je pitanje vezano za bezbednost, na neki način :wink:? Osim stiskanja na kočnicu i zavirivanja pod točkove, to bi trebalo da je navedeno u tehničkoj knjižici koja dolazi uz auto (odn. "upuststvo za upotrebu" :) kako sam nalazio da je to nazvano kod pojedinih auta
hvala unapred!
Otvoris brate haubu i vidis kod desnog kosa sa zadnje strane da li ima ABS pumpa.
Zbog toliko prozivane lade 1200 , u istoj je moj otac prosao sa laksim povredama, uz totalnu stetu na kolima, kada ga je s cela udario sleper, odbio nazad pa sustigao i jos zguzvao uz podzid pored puta. Svi ljudi koji su videli kola nisu verovali da je uopste preziveo, uz to i pun gepek panjeva za kaljevu pec...
Lada specijalka ima programirane zone korozije, radi lakseg guzvanja :laugh1:
:Smiley:
Mada ne verujem da su baš na pravim mestima... :to:
:lol1:
volim lado tvoju bJelu boju
vozis mene i curicu moju, ups, propade mi paya kroz programiranu zonu u podu :lau: